Kratki i jasni odgovori na 10 pitanja koja poslodavci najčešće postavljaju o zapošljavanju stranaca u Srbiji, uz pozivanje na zvanične izvore.
Strani radnici u Srbiji rade na osnovu jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad ili vize D po osnovu zapošljavanja, a postupak pokreće poslodavac testom tržišta rada kod Nacionalne službe za zapošljavanje. Ispod su kratki odgovori na pitanja koja poslodavci najčešće postavljaju, zasnovani na Zakonu o zapošljavanju stranaca, Zakonu o strancima i zvaničnim uputstvima državnih organa.
Za zaposlenje po ugovoru o radu potrebna je jedinstvena dozvola za privremeni boravak i rad, koja se primenjuje od 1. februara 2024. Ona objedinjuje boravak i pravo na rad u jednom biometrijskom dokumentu. Stranci iz zemalja sa viznim režimom prvo dobijaju vizu D po osnovu zapošljavanja, koja omogućava boravak i rad do 180 dana. Za određene kratke poslovne aktivnosti do 90 dana u periodu od 180 dana zakon ne traži jedinstvenu dozvolu, na primer za montažu, popravku ili obuku za rad na opremi isporučenoj po ugovoru o nabavci, ali to nije osnov za redovno zaposlenje.
Test tržišta rada sprovodi Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ): proverava da li na evidenciji ima lica koja odgovaraju uslovima za konkretno radno mesto. Pokreće ga poslodavac podnošenjem prijave potrebe za zapošljavanjem, preko portala eUprava, u okviru zahteva za jedinstvenu dozvolu ili u filijali NSZ. Izveštaj se sačinjava u roku od 4 dana.
Zahtev može da podnese stranac, poslodavac u ime stranca ili lice koje oni ovlaste. Zahtev se podnosi isključivo elektronski, na portalu Welcome to Serbia. Poslodavac može podneti i grupni zahtev za više radnika na istom poslu.
O urednom zahtevu za jedinstvenu dozvolu odlučuje se u roku od 15 dana od podnošenja. Za radnike kojima je potrebna viza treba računati i na vreme za podnošenje zahteva za vizu D i predaju pasoša u ambasadi Srbije, kao i na pripremu dokumenata u zemlji porekla.
Jedinstvena dozvola se izdaje na period do tri godine, u zavisnosti od razloga i dokaza u konkretnom slučaju. Zahtev za produženje može se podneti do dana isteka važeće dozvole.
Zakon ne ograničava zapošljavanje na određene zemlje. Razlika je u postupku: državljani zemalja sa kojima Srbija ima vizni režim (na primer Indija) prvo dobijaju vizu D, a državljani zemalja bez viznog režima mogu odmah da podnesu zahtev za jedinstvenu dozvolu. Vizni režim za svaku zemlju objavljuje Ministarstvo spoljnih poslova.
Strani radnik zaključuje ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu, kao i domaći radnik. To znači da važe ista pravila o minimalnoj zaradi, radnom vremenu i doprinosima. Minimalna cena rada za 2026. iznosi 371 dinar neto po radnom času.
Može, ali tek kada dobije saglasnost Nacionalne službe za zapošljavanje. NSZ o zahtevu odlučuje u roku od 10 dana, a za zahtev se plaća republička administrativna taksa. Isto važi za rad kod dva ili više poslodavaca i za promenu osnova rada.
Pored razloga iz Zakona o radu, radni odnos stranca prestaje i kada prestane da važi jedinstvena dozvola. Ako ugovor prestane, stranac ima 30 dana da zaključi novi ugovor, inače se primenjuju pravila Zakona o strancima o boravku i napuštanju zemlje.
Poslodavac ne sme da zaposli stranca koji nezakonito boravi u Srbiji ili ne ispunjava uslove za zapošljavanje. Dužan je da čuva dokaze o ispunjavanju uslova za zapošljavanje stranca i da prati rokove važenja dozvola, jer se bez važeće dozvole rad ne može nastaviti.
Ako sve odgovore svedemo na redosled koraka, zapošljavanje stranaca u Srbiji izgleda ovako:
Najviše vremena obično odnose pronalaženje odgovarajućih kandidata i priprema dokumenata u zemlji porekla, a ne sam postupak pred državnim organima u Srbiji. Zato je korisno da sa planiranjem počnete pre nego što Vam radnici zaista zatrebaju, posebno za sezonske poslove i nove proizvodne linije.
Ako ste poslodavac i želite da zaposlite radnike iz inostranstva, pogledajte našu uslugu zapošljavanja radnika iz inostranstva ili registrujte firmu i opišite pozicije koje treba popuniti. Za pitanja o konkretnom slučaju kontaktirajte nas.